Župna Crkva

 
 

ŽUPNA CRKVA ROĐENJA B. D. MARIJE

IMG_1745_Porodenja_MarijinaPostojeća župna crkva sv. Martina – koli­ko god se s vremenom dogra­đivala i produživala – postala je premala, a ujedno je ostala izvan središta jer se u međuvremenu grad proširio uz zapadnu uvalu, današnju malološinjsku luku. Za novogradnju reprezentativ­noga crkvenog zdanja odabrana je prikladna lokacija, nešto niže od starog ka­štela, na brdu Bardina i zaravni Ravnice. Kolektivni napor izgradnje nove žu­pne crkve posvećene Rođenju Blažene Djevice Marije započeo je 1676. godine i potrajao do 1757. godine, kada je dovršeno barokno pročelje i crkva je popri­mila današnji izgled. Ispred crkve je lijepi trg, prostor za okupljanje, pokriven bijelo-crnim pločama, prozvan Piacal.

Po vanjskim mjerama crkva je dužine 45, širine 16, i visine 13 metara. Uz sakristiju crkve sagrađen je zvonik venecijanskoga stila visine 34 metra.

IMG_1738_Mali_LosinjU unutrašnjosti trobrodne crkve dva reda stupova vode prema svetištu koje je uzdignuto sa sedam stuba i djeluje poput prirodne pozornice. Na glavnom oltaru, sagrađenom od mramora s inkrustacijama, u sarkofagu od bijelog mra­mora smještene su relikvije sv. Romula, a oltarnu sliku Rođenja Blažene Djevi­ce Marije izradio je u 18. stolje­ću venecijanski slikar Alvise. Uz oltar s jedne strane je mra­morni kip sv. Petra, a s druge strane sv. Romula. Na desnom, odnosno južnom zidu crkve, na prvom je oltaru veoma vrijedno mramorno raspelo, djelo kipara Bartolomea Ferrarija (17801844). Na sljedećem oltaru je slika Gospe Karmelske, slikara J. Valsona iz 1855. godine. S druge strane, na lijevom sjever­nom zidu, na prvom oltaru je slika s likovima zaštitnika uje­dinjene Krčke biskupije: sv. Gaudencija, Kvirina, Kristofora i zaštitnika Malog Lošinja sv. Martina. Na drugom je ol­taru slika iz 18. stoljeća i prika­zuje svete Nikolu, Roka i An­tona Padovanskog, a u pozadini je veduta Malog Lošinja s dovr­šenom župnom crkvom. Križni put u malološinjskoj župnoj crkvi preslika je djela Gian Battiste Tiepola iz 1747. godine. Veo­ma vrijedne orgulje datiraju iz 1781. godine, a tvorac im je graditelj orgu­lja Gaetano Callido, koji je ostavio više tragova po crkvama kvarnerskih otoka.